Mnogo neobjašnjivih događaja odigralo se tokom istorije ljudske civilizacije. Uprkos današnjoj tehnologiji, mnoge misterije su i dalje ostale nerešene, a stručnjaci i nauka nemaju odgovore na mnoga pitanja. I kad se dođe do rešenja, naučnici neka od njih ostave za sebe. Istorija čovečanstva prepuna je nerešenih misterija od kojih su neke više nego zastrašujuće i izazivaju veliku pažnju kako običnog sveta, tako i naučnika.Ako volite misterije o duhovima, vanzemaljcima, drevnim civilizacijama, cudnim bicima, neobicnim pojavama, neobjasnjivim nestancima, neresinim istorijskim zagonetkama..., onda ste na pravom mestu. Vodimo Vas na putovanje kroz svet Najvecih svetskih misterija. Zagonetni slučajevi i drevne misterije su pred Vama. Probajte da rešite ono što drugi nisu mogli.Pridruzite nam se.
Podelite sa nama vasa misteriozna i paranormalna iskustva.

Do you believe ?

UKOLIKO smatrate da citav tekst ili deo teksta ne odgovara istini, napišite svoje mišljenje, ili drugi tekst na istu temu, pošaljite nam i mi cemo to veoma rado postaviti na ovu stranicu.

понедељак, 13. јул 2015.

Hiperboreja - ( Hyperborea: myth or history? )



Brojna predanja o tajanstvenim i davno izgubljenim gradovima, zemljama, ostrvima, pa čak i kontinentima vekovima uzbuđuju maštu naučnika, istraživača, pisaca, avanturista i običnih ljudi. Iako se najčešće ne može sa sigurnošću tvrditi da li u tim predanjima postoji zrnce istine, ili su nastala na temelju mašte, obmana i zabluda, ona izazivaju neprestane rasprave i podstiču nove pokušaje i napore pojedinaca da nađu objašnjenje i uđu dublje u tajnu koja ih okružuje.

Takve legende su postale pojam izgubljenog raja i zlatnog doba, kada su naši daleki preci navodno živeli u sreći i blagostanju. Među njima legenda o zemlji Hiperboreji (grč. Ὑπερϐόρεοι, Hyperbóreoi, lat. Hyperborei) svakako zauzima počasno mesto.

Brojne, ali neprecizne i nejasne podatke o toj dalekoj tajanstvenoj zemlji ostavili su nam drevni Heleni (Grci). Hiperboreja se, kažu oni, nalazila daleko na severu, iza (ili iznad) predela odakle duva severni vetar, što uostalom samo ime i kaže (hyper = iznad, boreas = severni vetar). Dakle, negde daleko gde nema hladnog vetra i gde je ugodna klima.

Da li je reč samo o legendi i mitu, ili o helenskim geografskim špekulacijama i hvalisavim pričama putnika i avanturista, ili u svemu tome ima i malo istine? Neki antički autori, među njima Gaj Plinije Sekund (poznatiji kao Plinije Stariji) i „otac geografije“ Eratosten, smatrali su da ta zemlja stvarno postoji. Međutim, većinom su Hiperboreju prepuštali svetu mitova i legendi.

Njihova zemlja je obasjana suncem, ima blagu i ugodnu klimu, bez bura, oluja i opasnih vetrova. Oni žive u šumama i gajevima gde slave svoje bogove, sami ili u grupama. Među njima nema nesloge, oni ne poznaju bolesti... Nikada ne umiru prirodnom smrću. Kad ostareli ljudi završe svoje srećno doba, oni namažu telo slatkim uljem i skaču s određenih stena u more... U Hiperboreju se ne stiže ni kopnom ni morem; ona je pristupačna samo bogovima i njihovim miljenicima.

U XIX i XX v. priče o Hiperboreji dobijaju nove fantastične oblike. Hiperboreja se povezuje sa drugim mitovima i legendama i postaje veliki severni kontinent ili velika zemlja gde su navodno živeli naši daleki preci. Tako, na primer, Rene Moris Gatefose (René-Maurice Gattefossé) zastupa hipotezu da je jedna razvijena civilizacija nastala na arktičkom kontinentu, kojeg on zove Hiperboreja. Kada je ovaj kontinent razoren zbog nastalih promena u zemljinoj kori, stanovnici su se preselili na Atlantidu (legendarni kontinent u Atlantskom okeanu) i na druge kontinente, podižući usput megalitske spomenike kao što je Stounhendž. Tada se razvio takozvani kiklopski stil u arhitekturi, koji se karakteriše velikim nepravilnim blokovima nepovezanih žbukom. Prema ovoj teoriji kromanjonci neolitske Evrope poreklom su Hiperborejci.

Brojni kvazigeografi i kvazigeolozi dali su prilog ovoj temi. Prema njihovim teorijama u ovoj dalekoj severnoj zemlji (kontinentu), čiji su geološki ostaci današnji Grenland, Island, Zapadni Špicbergen, Nova Zemlja, živeli su ljudi prve, najniže rase. Kasnije su oni prerasli u višu rasu, u ljude koji su živeli u vodi, opskrbljeni magičnim znanjima i sposobnostima. To je bilo pre više od trideset hiljada godina, u ledeno doba.

3 коментара:

  1. Prijatno i plodno ostrvo, vjerovatno sjeverno od Škotske. Visoke litice, oblika ženskog tijela, oivičavaju ulaz u tesnac koji vodi u Hiperborejsko more. Posjetiocima se savjetuje da u Hiperboreju ne dolaze noću, jer po noći, ove litice oživljavaju i uništavaju svaki brod koji prođe pored njih.
    Sunc se tu rađa samo jedanput godišnje, usred ljeta, i zalazi samo jednom, usred zime. Lokalni stanovnici siju ujutru, žanju u podne, beru voće sa drveća u suton, i povlače se u pećine kada padne noć. Prvi plodovi stavljaju se na oltar Apolonu.
    U Hiperboreji ljudi ne znaju za tugu. Oni sami biraju čas svoje smrti, koju proslavljaju gosteći se i radujući se, poslije čega oduzimaju sebi život skačući u more sa jedne određene stijene.
    Nebo nad planinama Hiperboreje prepuno je oblaka raznoraznih insekata, posebno leptira, koji se proizvode u neobičnim radionicama koje pokrivaju njihove padine. Riba je na pretek u četiri glavne rijeke koje teku kroz bujne pašnjake Hiperboreje, čije obale vrve od žaba, koje lokalni stanovnici smatraju veoma ukusnim, naročito one sa dvije glave, za koje se vjeruje da uvećavaju sreću i plodnost. U šumama Hiperboreje, među drevnim stablima koja imaju oblik čudovišta i ljudi, žive krda jednoroga i jednorogih ptica.

    Izvor: Plinije Stariji: Naturalis Historia, I vijek n.e, Plinije Stariji: Inventorum Natura, I vijek n.e.

    ОдговориИзбриши
  2. U HIPERBOREJI, APOLONOVI SINOVI BOREJI I KĆERI HIONE LEPI SU I NAOČITI I VISOKI OKO TRI METRA ,PRVOSVEŠTENIK JE ABARID A DELOS ČUVA HIONA ARGA

    ОдговориИзбриши
  3. Ako vam je potrebna profesionalna pomoć za oporavak ukradene kriptovalute ili ako je poslana na pogrešnu adresu novčanika, daljinski hakirajte telefon supružnika, za pomoć kontaktirajte easybinarysolutions@gmail.com.

    ОдговориИзбриши