Mnogo neobjašnjivih događaja odigralo se tokom istorije ljudske civilizacije. Uprkos današnjoj tehnologiji, mnoge misterije su i dalje ostale nerešene, a stručnjaci i nauka nemaju odgovore na mnoga pitanja. I kad se dođe do rešenja, naučnici neka od njih ostave za sebe. Istorija čovečanstva prepuna je nerešenih misterija od kojih su neke više nego zastrašujuće i izazivaju veliku pažnju kako običnog sveta, tako i naučnika.Ako volite misterije o duhovima, vanzemaljcima, drevnim civilizacijama, cudnim bicima, neobicnim pojavama, neobjasnjivim nestancima, neresinim istorijskim zagonetkama..., onda ste na pravom mestu. Vodimo Vas na putovanje kroz svet Najvecih svetskih misterija. Zagonetni slučajevi i drevne misterije su pred Vama. Probajte da rešite ono što drugi nisu mogli.Pridruzite nam se.
Podelite sa nama vasa misteriozna i paranormalna iskustva.

Do you believe ?

UKOLIKO smatrate da citav tekst ili deo teksta ne odgovara istini, napišite svoje mišljenje, ili drugi tekst na istu temu, pošaljite nam i mi cemo to veoma rado postaviti na ovu stranicu.

понедељак, 23. март 2015.

Prokletstvo dijamanta ,, Hope ,, ( The Curse of the Hope Diamond )






Prema legendi, ovaj predivni dijamant poznat pod imenom Hope (Nada) nekad je krasio čelo Indijskog boga, od koga ga je ukrao Hindu svećenik. Svećenika su ulovili i mučili radi njegova nedjela.

Rečeno je da impozantni dragi kamen nosi smrtonosnu kletvu. Poslije se pojavio u Europi 1642. godine. kod francuskog trgovca i dilera Jeana Babtiste Teferniera. On je ostvario znatnu dobit od prodaje dijamanta, ali je dozvolio svom rastrošnom sinu da spiska većinu tog novca. Krenuo je u Indiju da povrati svoju sreću, no Teferniera su napali bijesni psi i rastrgali ga na komade.

Dijamant je tada došao do francuskog kralja Luja 14., koji je dragi kamen smanjio sa 112.5 karata na 67.5. Ipak ovaj čin, nije utjecao na kletvu. Nicholas Fouquet, francuski državni dužnosnik ga je posudio za državni bal. Vrlo brzo nakon toga je okrivljen za pronevjeru i osuđen na život u zatvoru, gdje je i umro. Princeza de Lambelle, koja je redovito nosila dijamant, je pretučena do smrti u navali pariške svjetine. Sam kralj je umro siromašan i svrgnut dok mu se kraljevstvo pretvorilo u ruševinu. Luj 16. i Marija Antoaneta su umrli pod oštricom giljotine.

Godine 1830. kamen koji je danas povijesno blago kupio je Londonski bankar Henry Thomas Hope za 150,000 dolara. Kamen je opet pokazao svoju zlu ćud. Obiteljsko bogatstvo Hopeovih se naglo istopilo i jedini unuk je umro jadan i siromašan dok drugi nasljednik napokon nije prodao ukleti dijamant. Tijekom idućih 16 godina, Hope dijamant se selio od vlasnika do vlasnika, od francuza Jacques Coletea koji je počinio samoubojstvo do ruskog princa Ivan Kannitovitskog koji je ubijen.

1908. turski sultan Abdul Hamid je platio 400,000 dolara za dijamant i poklonio ga svojoj najdražoj konkubini Surbayi. U roku godine dana, Hamid je izbo Surbayu nasmrt te se svrgnuo s trona. Slijedeći koji je posjedovao zloćudni dijamant bio je Simon Montharides kojega je ubila kočija koja se prevrnula, usmrtivši mu i ženu i maloljetnu kćer.

Dijamant je sa svojim prokletstvom našao i put do američkog financijskog tajkuna Neda McLeana koji je dijamant platio dobrom nagodbom samo 154,000 dolara. Sin Vincent mu je ubrzo smrtno stradao u automobilskoj nesreći, a kćer umrla od predoziranja. Supruga mu je postala ovisna o morfiju, a sam McLean je umro u mentalnoj instituciji. Gospođa McLean je umrla 1947. i ostavila ukleti kamen u naslijeđe svojim šestero unučadi.
Dvije godine poslije, obitelj McLean je prodala dijamant Harryju Winstonu, poznatom trgovcu dragim kamenjem. Winston je kamen ostavio u Smithsonian Institutu, gdje se nalazi i danas.

Kamen možda ne provodi svoje prokletstvo na institucijama kao na ljudima. A možda je i zla kob kamena umrla s Evalyn McLean, jednom od šestero McLeanovih unučadi. Umrla je u svom stanu u Dallasu 13. decembra 1967. u dobi od 25 godina. Uzrok smrti je ostao nepoznat.




Нема коментара:

Постави коментар